1. Općenito - važnije
promjene
Nadležnost se u objektivnom smislu definira
kao djelokrug poslova određenog organa. U subjektivnom smislu nadležnost
je pravo i dužnost određenog suda (ili neko drugog organa) da postupa
u određenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo određenu pravnu radnju.
Novosti u pogledu ispitivanja stvarne
nadležnosti:
"Sud se može po službenoj dužnosti oglasiti stvarno nenadležnim
najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja
tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu
raspravu. U povodu prigovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti sud
se može oglasiti stvarno nenadležnim samo ako je tuženik taj prigovor
podnio najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano,
na prvom ročištu za glavnu raspravu do upuštanja u raspravljanje
o glavnoj stvari."
Prva veća promjena odnosi se na članak
17 . koji se promijenio tako što u st. 4 koji je dodan kaže da iako
je već održano pripremno ročište, ili ako ono nije održano, nakon
što se tuženik na prvom ročištu za glavnu raspravu upustio u raspravljanje
o glavnoj stvari, sud jedne vrste može se po službenoj dužnosti
ili na prigovor tuženika oglasiti stvarno nenadležnim za predmete
iz nadležnosti suda druge vrste samo kada je to zakonom izrijekom
određeno.
U članak 22. dodaje se st. 2 koji kaže
da sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom, može po službenoj
dužnosti ili na prijedlog koje od stranaka mora postupiti u skladu
sa tom odredbom najkasnije na prvom ročištu koje je održano nakon
što mu je predmet ustupljen.
U članak 23. dodan je st.3 koji kaže da
sukob nadležnosti iz prva dva stavka rješava ovog članka rješava
sudac pojedinac nadležnog suda što znači ako se radi o sudovima
iste vrste rješava sudac pojedinac zajedničkog neposredno višeg
suda, a između sudova različite vrste sukob rješava sudac pojedinac
Vrhovnog suda.
2.
Stvarna nadležnost - vraćanje odredbi u ZPP
Mislim da nema potrebe za nekim posebnim
objašnjenjima jer slijedeće članke moramo svi jako dobro znati pa
ih ja samo navodim iz zakona. Iza članka 33. koji kaže da u parničnom
postupku sudovi u RH sude u granicama svoje nadležnosti određene
zakonom dodaju se članci 34. i 34.a do 34.d koji glase:
Članak 34.
Općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju
u sporovima:
1. o uzdržavanju,
2. o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju i rastavi braka,
3. o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva,
4. o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj
skrbi, ako se istodobno odlučuje o rastavi braka, postojanju ili
nepostojanju braka i poništenju braka,
5. o stvarnim i osobnim služnostima,
6. zbog smetanja posjeda,
7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz članka
34.b točke 1.),
8. za ispravak informacije i za naknadu štete nastale objavom informacije,
9. za zaštitu od nezakonite radnje,
10. iz radnih odnosa koje pokreće radnik protiv odluke o prestanku
ugovora o radu.
Općinski sudovi sude u prvom stupnju i u svim drugim sporovima iz
članka 1. ovoga Zakona koji nisu u prvostupanjskoj nadležnosti trgovačkih
ili kojih drugih sudova.
Na području županijskog suda u kojemu je ustanovljeno više općinskih
sudova zakonom se može odrediti da u određenoj vrsti sporova iz
djelokruga općinskog suda na području istog županijskog suda sude
samo neki od općinskih sudova.
Općinski sudovi obavljaju poslove pravne pomoći, ako zakonom nije
drugačije određeno.
Članak 34.a
Županijski sudovi u parničnom postupku:
1. sude u prvom stupnju u sporovima predviđenim zakonom,
2. rješavaju o sukobu nadležnosti između općinskih sudova kojima
su neposredno viši sudovi,
3. odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u
prvom stupnju,
4. obavljaju druge poslove predviđene zakonom.
Članak 34.b
Trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude:
1. u sporovima što proizlaze iz trgovačkih ugovora i u sporovima
za naknadu štete koja proizlazi iz tih ugovora između osoba koje
obavljaju gospodarsku djelatnost,
2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkoga društva
kao i o raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu,
3. sporove između članova trgovačkoga društva međusobno te između
članova društva i društva koji se tiču upravljanja društvom i vođenja
poslova društva kao i prava i obveza
članova društva koji proizlaze iz njihova položaja u društvu, sporove
između predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva
i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom
u društvu ili za društvo,
4. sporove o odgovornosti člana trgovačkog društva, člana uprave
ili nadzornog odbora trgovačkog društva za obveze trgovačkog društva,
5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni
postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja
sporova te svih sporova u povodu stečaja, ako za pojedine vrste
sporova zakonom nije izrijekom određeno da su za njih uvijek stvarno
nadležni sudovi druge vrste (članak 34. stavak 1.),
6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim
vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni
sporovi), osim sporova o prijevozu putnika,
7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje
se primjenjuje zračno plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu
putnika,
8. u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog
vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog
vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unaprjeđenja
te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,
9. u sporovima u povodu djela nelojalne tržišne utakmice, monopolističkih
sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike
Hrvatske,
10. u sporovima između osoba iz točke 1. ovoga članka u kojima kao
suparničari iz članka 196. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona sudjeluju
i druge fizičke ili pravne osobe.
Članak 34.c
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u parničnom postupku:
1. sudi u prvom stupnju u slučajevima predviđenim zakonom,
2. odlučuje o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih
u prvom stupnju,
3. odlučuje o sukobu mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova,
4. obavlja druge poslove određene zakonom.
Članak 34.d
Vrhovni sud Republike Hrvatske u parničnom postupku:
1. odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih
sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih
prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
2. odlučuje o reviziji,
3. rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike
Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
4. obavlja druge poslove određene zakonom."
3. Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora
Što se tiče mjere u kojoj određivanje
vrijednosti spora ima na nadležnost čl. 40 navodi i dodaje slijedeće:
"Ako je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka tužitelj vrijednost
predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio, tako
da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste
postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlaštenja na zastupanje
ili prava na naknadu troškova postupka, sud će, po službenoj dužnosti
ili na prigovor tuženika, najkasnije na pripremnom ročištu, ili
ako ono nije održano, onda na prvom ročištu za glavnu raspravu prije
nego što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, brzo
i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti te
rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost
predmeta spora."
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:
"Ako se nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj
stvari utvrdi da je tužitelj propustio odrediti vrijednost predmeta
spora, sud prvoga stupnja će brzo i na prikladan način, nakon što
strankama omogući da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta
spora rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba.
Na način određen u stavku 4. ovoga članka sud će postupiti i nakon
izjavljivanja žalbe, odnosno revizije, prije nego što predmet uputi
višem sudu radi odlučivanja o tim pravnim lijekovima."
4. Sastav suda
Naredni članak 41. govori kako u prvom
stupnju sudi sudac pojedinac ako nije drugačije zakonom određeno,
tj. da sudi vijeće, te da u drugom stupnju sudi vijeće ako nije
zakonom drugačije određeno. Dodani su stavci koji kažu da u povodu
revizije sudovi odlučuju u vijeću ako zakon drugačije ne odredi.
Sam članak 42. progovara o broju potrebnom za suđenje u prvom stupnju
kada sudi vijeće a to su trojica sudaca ako nije drugačije zakonom
određeno.
Članak 43. koji govori u kojim sve sporovima sudi sudac pojedinac,
briše se.
5. Mjesna nadležnost:
Članak 48. navodi sudove koji su nadležni
u sporovima protiv pravnih osoba, županija, Grada Zagreba, gradova
i općina , te Republike Hrvatske.
"Za suđenje u sporovima protiv pravnih osoba općemjesno je
nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo registrirano sjedište.
Za suđenje u sporovima protiv županija, Grada Zagreba, gradova i
općina općemjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo
predstavničko tijelo.
Za suđenje u sporovima protiv Republike Hrvatske općemjesno je nadležan
sud na čijem području tužitelj ima prebivalište, odnosno sjedište
u Republici Hrvatskoj. Ako tužitelj nema prebivalište, odnosno sjedište
u Republici Hrvatskoj za suđenje u sporovima protiv Republike Hrvatske
općemjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi Hrvatski
sabor.
5.a Nadležnost za sporove i ovršnom i stečajnom postupku
U članak 63. imamo samo neke promjene
riječi kao npr. riječ "izvršni" u riječ "ovršnom",
no zato je dodan članak 63.a koji govori o slučajevima kada je nad
objema strankama otvoren stečajni postupak:
"U sporovima u kojima je nad objema strankama otvoren stečajni
postupak, mjesno je nadležan sud pred kojim je protiv jedne od stranaka
prije otvoren stečajni postupak.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u sporovima iz te odredbe
o izlučnim i razlučnim pravima, o postojanju ili nepostojanju tražbina
prema stečajnom dužniku, o postojanju obveza stečajne mase te o
pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika, mjesno je nadležan
sud na čijem se području nalazi sjedište stečajnoga dužnika."
5.b Određivanje mjesne nadležnosti od višeg suda
"Nadležni sud prvog stupnja može sam
ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste
da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni
sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti
postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
O prijedlogu stranke iz stavka 1. ovoga članka odlučuje prvostupanjski
sud rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena.
O zahtjevu prvostupanjskog suda iz stavka 1. ovoga članka odlučuje
sudac pojedinac najvišeg suda određene vrste."
5.c Sporazum o mjesnoj nadležnosti
U članak 70. dodan je st.4 koji nas upućuje
da je sporazum o mjesnoj nadležnosti sklopljen u pismenom obliku
ako je sklopljen razmjenom brzojava, pisma, teleksa ili drugih telekomunikacijskih
sredstava koja om omogućavaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.
POSEBNI POSTUPCI
Što se tiče ovih postupaka, osvrnut ću
se samo na promjene koje se tiču moje teme, a to nadležnost sudova.
1. Izdavanje platnog naloga
Članku 447. dodaje se st. koji kaže da
u sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova, sud će izdati platni
nalog kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu tražbinu
koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kn.
Članak 454. donosi promjenu kojom se ne
ukida platni nalog ukoliko se sud nakon njegova izdavanja oglasi
stvarno ili mjesno nenadležnim, već će prema novoj promjeni nakon
utvrđivanja nenadležnosti pravomoćnosti rješenja, ustupiti predmet
nadležnom sudu.
2. Postupak u trgovačkim sporovima
Članak 488. koji govori koje će se odredbe
primjenjivati pred trgovačkim sudovima upućuje nas da će se primjenjivati
odredbe ovog zakona ako u odredbama ove glave nije drugačije određeno.
Članak 489. koji nabraja gdje se sve primjenjuju pravila o postupku
u trgovačkim sporovima potpuno se mijenja i sada kaže slijedeće:
"Pravila o postupku pred trgovačkim sudovima primjenjuju se
u sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova osim u sporovima za
koje je propisana posebna vrsta postupka."
Članci koji govore o nadležnosti i sastavu
suda donose promjene u terminologiji koje nisu toliko značajne za
temu nadležnosti, no zato dolazi do brisanja članaka 493. i 494.
koji su govorili o sastavu suda.
M.H.
|