A) ŽALBA PROTIV PRESUDE

SADRŽAJ ŽALBE
Članak 350. koji određuje poželjni sadržaj žalbe je dopunjen, pa žalba treba sadržavati i podatke koje mora imati svaki podnesak.

IZNOŠENJA NOVOTA
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Međutim, kada stranka pobija presudu na temelju priznanja i presudu na temelju odricanja zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti novote koji se tiču tih mana u volji.

IZNOŠENJE PRIGOVORA
Ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, ona taj prigovor ne može iznijeti u žalbi.

OGRANIČENJE ŽALBENIH RAZLOGA
Kako je uvedena nova vrsta presude - presuda zbog ogluhe, određeno je da se ona, kao ni presuda zbog izostanka, ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA
Razlike postoje u vezi sljedećih apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka:

1. Nepravilan sastav suda
Više ne postoji apsolutno bitna povreda ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao u glavnoj raspravi. Izričito je određeno da apsolutno bitna povreda postoji ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca (do izmjene ZPP-a povreda je bila apsolutno bitna ako je sud bio nepropisno sastavljen).

2. Relativna nenadležnost suda
Apsolutno bitna povreda postoji samo ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan.

3. Prekoračenje tužbenog zahtjeva
Prije novele ZPP-a ova apsolutno bitna povreda nije bila navedena zajedno s ostalima, već u članku 372. U Zakonu o izmjenama i dopunama ZPP-a (ZID ZPP) članak 372. se briše, a prekoračenje tužbenog zahtjeva kao apsolutno bitna povreda navodi se u čl. 354. st. 2. t. 12.

4. Nedostaci u zastupanju
Zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču.

POSTUPANJE PRVOSTUPANJSKOG SUDA U POVODU ŽALBE PROTIV PRESUDE

Čl. 360. st. 2. glasi: "Ako žalitelj tvrdi da su u prvostupanjskom postupku povrijeđene odredbe parničnog postupka, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda po potrebi će dati objašnjenje u povodu navoda žalbe koji se tiču tih povreda, odnosno provesti izviđaje da provjeri istinitost tih navoda u žalbi." Članku 360. dodani su stavci 3. - 5. koji detaljnije uređuju pitanja izviđaja zbog provjere istinitosti navoda u žalbi.

SUDAC IZVJESTITELJ DRUGOSTUPANJSKOG SUDA
Kad spisi po žalbi stignu drugostupanjskom sudu, odredit će se sudac izvjestitelj. Ako je predsjednik vijeća određen za suca izvjestitelja, dužnost predsjednika vijeća obavljat će drugi član vijeća.

ODLUČIVANJE DRUGOSTUPANJSKOG SUDA U SJEDNICI VIJEĆA
Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi uvijek u sjednici vijeća, odnosno nema više mogućnosti održavanje rasprave pred drugostupanjskim sudom. No, kad vijeće drugostupanjskog suda nađe da je to radi donošenja odluke o žalbi potrebno, može pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijeća.

GRANICE ISPITIVANJA PRVOSTUPANJSKE ODLUKE
Sužen je krug apsolutno bitnih povredi odredaba parničnog postupaka iz čl. 354. st. 2. na koje sud pazi po službenoj dužnosti. To su sudska nenadležnost (točka 2.), odlučivanje utemeljeno na nedopuštenim dispozicijama stranaka (t. 4.), stranačka nesposobnost, parnična nesposobnost, nedostaci u zastupanju (t. 8.), postojanje procesnih smetnji ( t. 9. - litispendencija, pravomoćno presuđena stvar, sudska nagodba) te povreda pravila o obliku i sadržaju presude (t.11.).

ODLUKE DRUGOSTUPANJSKOG SUDA O ŽALBI
Promjene postoje u sljedećim područjima:
1. Odbijanje žalbe kao neosnovane i potvrda prvostupanjske presude
U ovom području novost je ta da će drugostupanjski sud takvu odluku donijeti i ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu.
2. Ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje
U ovom području promjene su sljedeće:
a) Ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje. Međutim, ako je tužbeni zahtjev prekoračen na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, onda će rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu samo u dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev.
b) Drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i vratiti predmet tom sudu na ponovno suđenje ako smatra da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom. Ukinuta je odredba ZPP-a koje je nalagala drugostupanjskom sudu da tako postupi i kad stranka nije pobijala presudu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja, ako se pri rješavanju o žalbi pojavila opravdana sumnja da su činjenica na kojima je utemeljena prvostupanjska presuda pravilno utvrđene. Također je ukinuta odredba ZPP-a prema kojoj je na taj isti način morao postupiti drugostupanjski sud u slučaju da je ustanovio da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze.
3. Preinaka prvostupanjske presude
Kako više nema mogućnosti održavanja rasprave pred drugostupanjskim sudom, drugostupanjski sud ne može više preinačiti prvostupanjsku presudu ako je na temelju rasprave utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je ono u prvostupanjskoj presudi.

DOPUNSKA DRUGOSTUPANJSKA PRESUDA
Ovo je novost u ZPP-u, a uređena je člankom 377.a.

B) ŽALBA PROTIV RJEŠENJA

Nema bitnijih promjena u ovom području. Novost je stavak 3. članka 378. (o postupanju prvostupanjskog suda u slučajevim u kojima je po ovom Zakonu posebna žalba dopuštena protiv rješenja kojima se postupak pred prvostupanjskim sudom ne završava) te to da će se odredbe o odgovoru na žalbu primjenjivat samo na žalbe izjavljene protiv rješenja kojima je postupak pred prvostupanjskim sudom okončan.

C) REVIZIJA PROTIV PRESUDE

PRESUDE PROTIV KOJIH SE MOŽE IZJAVITI REVIZIJA
Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: 1. ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kuna odnosno 2. ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu (čl. 382. st. 1.). No, u slučajevima u kojima nije ispunjen ni uvjet pod 1. ni uvjet pod 2., stranke mogu podnijeti reviziju ako je drugostupanjski sud u izreci te presude odredio da je protiv nje revizija dopuštena. Drugostupanjski sud može tako odlučiti ako ocijeni da odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. U obrazloženju presude drugostupanjski će sud naznačiti zbog kojeg je pravnog pitanja dopustio reviziju i izložiti razloge iz kojih je smatrao da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana (čl. 382. st. 2.). Revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude. U onim sporovima za koje je ZPP-om ili drugim zakonom izrijekom određeno da u njima revizija nije dopuštena, revizija nije dopuštena ni u kojem slučaju.

RAZLOZI ZA REVIZIJU
1. Protiv drugostupanjske presude iz članka 382. stavka 1. revizija se može izjaviti:
a) zbog apsolutno bitnih povredi odredaba parničnog postupka (čl. 354. st. 2.), osim relativne nenadležnosti (t. 3.), ako je prvostupanjski sud protivno odredbama ZPP-a donio presudu bez održavanja rasprave (t. 5.) ili ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica (t. 9.),
b) zbog relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a koja je učinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom te
c) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
2. Protiv drugostupanjske presude kojom se potvrđuje prvostupanjska presuda revizija se može izjaviti samo zbog nekih apsolutno bitnih povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. (povreda načela saslušanja stranaka - t. 6., povreda pravila o jeziku - t. 7., stranačka nesposobnost, parnična nesposobnost, nedostaci u zastupanju - t. 8., povreda načela javnosti - t. 10., povreda pravila o sadržaju i obliku presude - t. 11. i prekoračenje tužbenog zahtjeva - t. 12.) i to samo ako je podnositelj revizije zbog tih povreda žalbom pobijao prvostupanjsku presudu, ili ako su te povrede učinjene tek u drugostupanjskom postupku.
3. Protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvrđuje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja revizija se može izjaviti samo iz razloga navedenih pod 1.a) i 1.b).
4. Protiv drugostupanjske presude iz članka 382. stavka 2. ZPP-a revizija se može izjaviti samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja zbog kojega je dopuštena.

POSTUPANJE PRVOSTUPANJSKOG SUDA U POVODU REVIZIJE PROTIV PRESUDE
U reviziji stranka treba određeno navesti razloge zbog kojih je izjavljuje. Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda odbacit će reviziju rješenjem bez prethodnog pozivanja stranke da je dopuni, u slučaju da se radi o reviziji iz čl. 382. st. 1. - ako je izjavljena iz razloga zbog kojeg nije dopuštena ili je izjavljena iz razloga zbog kojeg je dopuštena ali koji nije obrazložen, odnosno u slučaju da se radi o reviziji iz čl. 382. st. 2. - ako nije izjavljena iz razloga zbog kojega ju je drugostupanjski sud dopustio (međutim u ovom drugom slučaju ne može ju odbaciti zato što smatra da ne postoje razlozi zbog kojih je izjavljena).
Odredbe o sudjelovanju državnog odvjetnika u revizijskom postupku su ukinute.

GRANICE ISPITIVANJA PRVOSTUPANJSKE ODLUKE
To pitanje uređeno je novim člankom 392.a koji glasi: Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

ODLUKE VRHOVNOG SUDA O REVIZIJI
Promjene postoje u sljedećim područjima:
1. Odbacivanje revizije
Nepravodobnu, nepotpunu, nedopuštenu ili neobrazloženu reviziju odbacit će rješenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda, ako to u granicama svojih ovlaštenja nije učinio prvostupanjski sud.
Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz čl. 382. st. 2. odbacit će rješenjem sudac izvjestitelj, odnosno ako on to ne učini, vijeće revizijskog suda ako utvrde da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je dopuštena. Ako vijeće revizijskog suda ocijeni da pravno pitanje zbog kojega je revizija izjavljena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, ipak ju nije ovlašteno odbaciti.
2. Ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje
U ovom području promjene su sljedeće:
a) Ako utvrdi da je drugostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, revizijski će sud rješenjem ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje. Međutim, ako je tužbeni zahtjev prekoračen na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, onda će rješenjem ukinuti presudu samo u dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev.
b) Revizijski sud više ne može rješenjem ukinuti pobijanu odluku, a prema potrebi i odluke sudova nižeg stupnja, i predmete vratiti na ponovno suđenje, ako pri odlučivanju o reviziji izjavljenoj u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu opravdano posumnja da su činjenice na kojima je pobijana odluka utemeljena pravilno utvrđene.

POSTUPAK NAKON UKIDANJA NAPADANE ODLUKE
Uveden je novi čl. 394.a koji glasi: sud kome je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan je u tom predmetu pravnim shvaćanjem na kojemu se temelji rješenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska presuda.

D) REVIZIJA PROTIV RJEŠENJA

Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen u sporovima u kojima bi revizija bila dopuštena protiv drugostupanjske presude.

E) ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI

Taj izvanredni pravni lijek više ne postoji.

F) PONAVLJANJE POSTUPKA

RAZLOZI ZA PONAVLJANJE POSTUPKA
Dodani su sljedeći razlozi:
1. ako je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca (napomena: pravo na traženje ponavljanja postupka zbog ovog razloga nije ograničeno objektivnim rokom od 5 godina);
2. ako je nadležno tijelo naknadno pravomoćno riješilo prethodno pitanje na kojemu se temelji odluka suda (napomena: ponavljanje se može dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla taj razlog iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom);
3. postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja može se ponoviti zato što je izjava o priznanju, odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (napomena: ponavljanje se može dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla taj razlog iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom odnosno ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku).
Novost u području razloga za ponavljanje postupka je i ta da se postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja, presudom na temelju odricanja, presudom zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne može ponoviti zbog sljedećih razloga:
1. ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog tijela, a ta odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta odnosno poništena;
2. ako je nadležno tijelo naknadno pravomoćno riješilo prethodno pitanje na kojemu se temelji odluka suda te
3. ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU KONAČNE PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGU O POVREDI TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA ILI SLOBODE
Uređeno je novim člankom 428.a i predstavlja bitnu novost u ZPP-u.

Napisala: Lana Ofak