Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona
o parničnom postupku značajno je izmijenjen i dopunjen institut
prekida i mirovanja postupka, zastoja postupka, a uveden je i novi
institut kojim je uređena obustava postupka (glava sedamnaest ZPP-a).
I. PREKID POSTUPKA (§120)
Razlozi
Prema Noveli 2003., u slučaju kad se stranka
nađe na području koje je zbog izvanrednih događaja (poplava i sl.)
odsječeno od suda sud više ne prekida postupak svojom konstitutivnom
odlukom već je taj slučaj svrstan u razloge koji ex lege dovode
do prekida postupka (čl.212.st.6).
U pogledu ostalih razloga koji dovode do prekida postupka po sili
zakona nisu nastupile izmjene.
Razlozi zbog kojih dolazi do prekida postupka konstitutivnom odlukom
suda tiču se rješavanja prejudicijelnih pitanja u širem smislu.
Ako je sud odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl.213.st.1.)
sud je dužan prekinuti postupak.
Sud može prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi
o tome je li učinjen privredni prijestup ili je li učinjeno kazneno
djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je učinilac i je
li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili
vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz
lažna.
Pravne posljedice prekida postupka
Neovisno od razloga zbog kojih dolazi
do prekida postupka, pravne posljedice su uvijek iste i nastupaju
istodobno prema objema strankama.
Prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni
za obavljanje parničnih radnji (čl.214.st.1.).
Dok traje prekid postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje
u postupku. Međutim, ako je prekid nastupio poslije zaključenja
glavne rasprave, sud može na temelju te rasprave donijeti odluku
(čl.214.st.2.).
Parnične radnje koje je poduzela jedna strana dok traje prekid postupka
nemaju nikakav pravni učinak prema drugoj stranci (čl.214.st.4).
Novelom 2003. predviđeno je da će u slučaju prekida postupka zbog
otvaranja stečajnog postupka, u kojem je zbog toga došlo i do prestanka
nadležnosti suda koji vodi postupak, taj sud rješenjem utvrditi
prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet nadležnom
sudu nakon pravomoćnosti rješenja (čl.214.st.3).
Nastavak prekinutog postupka
Prekinuti postupak nastavit će se kada
prestanu razlozi koji su doveli do prekida. Prema Noveli 2003.,
do prekida postupka može doći na inicijativu stranaka ali ga i sud
može nastaviti po službenoj dužnosti (čl.215), čime se htjelo naglasiti
ulogu suda u vođenju postupka, odnosno ubrzati okončanje postupka.
Što se tiče daljnjih izmjena u pogledu nastavka prekinutog postupka,
zakonski tekst je dopunjen sa dvije odredbe. Prema čl.215.st.2.
smatrat će se, ako je postupak prekinut zbog otvaranja stečajnog
postupka nad jednom od stranaka, da je postupak nastavljen dostavom
rješenja o prekidu postupka i o oglašavanju suda nenadležnim stranci
kojoj je kasnije dostavljen. Prema čl.215.st.3., postupak koji je
prekinut iz razloga navedenih u čl.212.toč.6. (zato što je jedna
od stranaka bila na području koje je zbog izvanrednih događaja odsječeno
od suda) nastavit će se kad stranka koja se nalazila na tom području
preuzme postupak ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili
po službenoj dužnosti pozove da to učini.
II. ZASTOJ POSTUPKA (§121)
Institut zastoja postupka uređen je posebnom
odredbom prema kojoj se, u slučajevima u kojima prema zakonu dolazi
do zastoja postupka, primjenjuju na odgovarajući način odredbe o
prekidu postupka (čl.215.a). Time je zastoj prestao biti samo faktično
privremeno obavljanje nekih procesnih aktivnosti.
III. OBUSTAVA POSTUPKA
U sporovima o strogo osobnim pravima,
u kojima se dvostranački procesnopravni odnos zbog nemogućnosti
sukcesije pretvorio u jednostranački postupak, nije moguće nastaviti
(dakle prekid postupka nije adekvatno rješenje). Stoga je u hrvatsko
parnično procesno pravo uveden novi institut obustave postupka.
Do obustave postupka dolazi ako stranka umre ili prestane postojati
a radi se o postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike
odnosno pravne sljednike (čl.215.b.).
Rješenje o obustavi postupka je deklaratorne prirode jer do obustave
dolazi po sili zakona. Rješenje se dostavlja protivnoj stranci i
nasljednicima odnosno pravnim sljednicima stranke nakon što budu
utvrđeni.
Ako sud ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati dužan
je nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili
po službenoj dužnosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu će
dostaviti rješenje o obustavi postupka (čl.215/3). U slučaju da
pravna osoba nema pravnog sljednika, sud je dužan, na prijedlog
protivne stranke ili po službenoj dužnosti, rješenje o obustavi
postupka dostaviti državnom odvjetništvu (čl.215.b/4).
Pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi postupka imaju nasljednici
ili pravni sljednici, privremeni zastupnik (kao svojevrsni zakonski
zastupnik bio bi ovlašten izjaviti žalbu u ime i za račun neutvrđenih
nasljednika), državno odvjetništvo (koje se kao adresat rješenja
o dostavi stavlja u analognu poziciju kao i privremeni zastupnik)
te protivna stranka.
Iako se postupak obustavlja po sili zakona nužno je postupak nastaviti
da se utvrdi jesu li bile ispunjene pretpostavke za nastupanje obustave.
U tom incidentalnom postupku kao stranke se javljaju nasljednici
umrle fizičke osobe odnosno pravni sljednik pravne osobe koja je
prestala postojati.
U pogledu rokova za poduzimanje radnji te prava stranaka i suda
da ih poduzimaju na odgovarajući način se primjenjuju pravila o
prekidu postupka (čl.215.b/5).
Lj.K.
|